Omega 3 kao lijek i njegova uloga u organizmu

Što su masti i njihova podjela

Pojednostavljeno, masti su kombinacija zasićenih i nezasićenih masnih kiselina te neizostavan dio pravilne prehrane i od velikog su značaja za očuvanje zdravlja, a zajedničko im je samo da su izgrađene od istih elemenata – ugljika, kisika i vodika.
Nipošto ih se ne bi trebalo isključivati iz prehrane na što ukazuju i sva novija istraživanja, no pri tome je važno razlikovati “dobre” od “loših” masti.

Masti možemo podijeliti na:

• Zasićene masne kiseline (crveno meso, mliječni proizvodi, jaja, palmino ulje, kokos, kikiriki, svinjska mast …)
• Jednostruko nezasićene masne kiseline (maslinovo ulje, ulje uljane repice, bučino ulje, avokado, bobičasto voće …)
• Višestruko nezasićene masne kiseline (riba, alge, sjemenke, orašasti plodovi …)
• Trans-masne kiseline (margarin, grickalice, pržena hrana, namazi, umaci, pekarski proizvodi, smrznuta tijesta …)

Kemijska razlika između zasićenih i nezasićenih masnih kiselina

Maksimalno pojednostavljeno, zasićene masne kiseline imaju jednostruku vezu između atoma ugljika u molekuli, nezasićene imaju dvostruku vezu. Ta mikroskopska razlika uzrok je što jedne masne kiseline debljaju i dižu razinu kolesterola te potiću upale, dok druge čine suprotno.

Loše masti

U skupinu “loših” svakako spadaju pretežno zasićene i trans masne kiseline koje su se pokazale izrazito štetnima za ljudsko zdravlje. One podižu razinu lošeg kolesterola, uzrokuju dijabetes i debljanje, bolesti srca i žila, mogu biti i kancerogene.

Postoji više izvora trans masnih kiselina u hrani, a dva su dominantna:

1. *prirodne trans masne kiseline iz biljnih i životinjskih izvora
2. **i poznatije, danas ozloglašene, industrijske trans masne kiseline koje nastaju procesom hidrogenacije biljnih ulja.

*Situacija s trans masnim kiselinama koje se prirodno nalaze u proizvodima dobivenim od preživača (mlijeko i mliječni proizvodi te meso i mesne prerađevine) potpuno je drugačija. Trans-masne kiseline u navedenim proizvodima nisu štetne; npr. vakcenična trans-masna kiselina se u organizmu pretvara u korisnu konjugiranu linolnu masnu kiselinu.

**Industrijske trans masti su umjetno proizvedene i najčešće služe kako bi stvrdnjavale proizvod (npr. margarin) ili konzervirale hranu. Zato čips i razni drugi industrijski obrađeni proizvodi kao i npr. pommes frites iz lanaca brze prehrane mogu stajati mjesecima bez da promjene boju, oblik ili okus. Takve umjetno stvorene masti su izrazito štetne po organizam.

Što su omega-3, omega-6 i omega-9 masne kiseline?

Omega-3, omega-6 i omega-9 su nezasićene masne kiseline, što zapravo znači da u svojoj molekularnoj strukturi sadrže jednu ili više dvostrukih veza. Jednostruko nezasićene sadrže jednu dvostruku vezu (omega-9), dok višestruko nezasićene sadrže više dvostrukih veza (omega-3 i omega-6).

Izuzetno je važan i omjer između omega-6 i omega-3 masnih kiselina, koji je u prošlosti bio 1:1, što je ujedno i idealan omjer, poželjan omjer je 1:5 u korist omega 3, dok je omjer u današnjoj prehrani čak i do 20:1, tj. hranom se unosi dvadeset puta više omege 6 i upravo ova neravnoteža djeluje inflamatorno, odnosno izaziva upale i razna kronična stanja!

NAPOMENA! Nezasićene masne kiseline posebno su osjetljive na štetno djelovanje slobodnih radikala i u tom procesu mogu i same postati štetne (lipidna peroksidacija). Zbog toga se osobama prije početka uzimanja većih količina nezasićenih masnih kiselina preporučuje detoksikacija organizma, odnosno uzimanje antioksidansa: npr. grah, bobičasto voće (borovnica, brusnica, kupina, malina, goji bobice …), artičoka, šljiva ili brža metoda u obliku prirodnih dodataka prehrani (npr. CaliVita Organic Acai, ZenThonic, Ocean 21, Mega qProtect …)

Da li je potrebno unositi sve omege u organizam?

Ljudi mogu lako sintetizirati zasićene masne kiseline, ali teže stvaraju nezasićene, jer su za to potrebni enzimi desaturaze.

Štoviše, tijekom evolucije sisavci su mutacijom izgubili mogućnost uvođenja dvostruke veze na pozicije manje od 9-10, što zapravo znači da mogu sintetizirati omega-9 ili oleinsku kiselinu, ali ne mogu omega-3 i 6 masne kiseline.

Zbog toga se Omega-3 i 6 masne kiseline nazivaju i esencijalne jer ih organizam ne može sam sintetizirati, dok omega-9 može te stoga nije esencijalna, no unos hranom je također važan jer se pokazalo da smanjuje učestalost pojave metaboličkog sindroma te regulira omjer dobrog i lošeg kolesterola, što za posljedicu ima održavanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.

Dobar izvor omega-9 masnih kiselina je maslinovo ulje.

EPA i DHA

Osnovna omega-3 masna kiselina jest ALA koja se enzimskim reakcijama u organizmu može konvertirati u svoje dugolančane derivate: EPA i DHA. Zbog toga se tek ALA smatra esencijalnom.

EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska) kiseline najpoznatije su masne kiseline iz omega-3 skupine, a svaka od njih iskazuje jedinstvene pozitivne učinke. EPA pomaže rad srca, imuno sustava i protuupalni odgovor. DHA ima ključnu ulogu u razvoju mozga, očiju i centralnog živčanog sustava.

Riba i plodovi mora glavni su i najkoncentriraniji prehrambeni izvor EPA i DHA. No, namirnice biljnog porijekla bogate omega 3 masnim kiselinama sadržana u njima je ALA zbog čega ove namirnice nerijetko ne osiguravaju dovoljne količine DHA za optimalan razvoj i funkcioniranje mozga, stoga ako ne volite ribu poželjno je unositi omegu 3 putem kvalitetnih dodataka prehrani.

—

Koristi Omega 3 masnih kiselina

Mozak

Od svih organa u ljudskom tijelu, mozak sadrži najviše masti. Gotovo 2/3 mozga čine masti odnosno masne kiseline. Ključne masne kiseline za rast i razvoj mozga su arahidonska kiselina (AA) i osobito DHA. Naime, DHA je dominantna gradivna struktura mozga i mrežnice oka. Osim što ima važnu ulogu u izgradnji sinaptičkih komunikacijskih centara u mozgu, DHA povećava razinu i dva važna neurotransmitera: serotonina zaslužnog za dobro raspoloženje te acetilkolina bitnog za proces pamćenja.

Trudnice, dojilje i djeca

Većina studija ističe važnost DHA za razvoj mozga fetusa i novorođenčeta, no ističe se i pozitivna veza između dovoljnog unosa esencijalnih masnih kiselina i DHA i mentalnog razvoja te poboljšane sposobnosti učenja djeteta predškolske dobi.

Uzimanje omega masnih kiselina tijekom i nakon trudnoće povezano je sa brojnim koristima za majku i razvoj djeteta kao što su:

• smanjenje rizika od prijevremenog poroda, preeklampsije i postporođajne depresije
• poboljšava vidne i kognitivne funkcije kod djeteta
• može smanjiti pojavu alergija i astme kod djece
• viša inteligencija
• bolja komunikacija i socijalne vještine
• smanjeni rizik od pojave ADHD-a i cerebralne paralize
• smanjeni rizik od pojave atopijskog dermatitisa: Novije studije pokazuju da suplementacija omega masnim kiselinama u zadnjem trimestru trudnoće smanjuje incidenciju atopijskih bolesti kod djece u prve dvije godine.

Srce i krvne žile – smanjivanje kolesterola i triglicerida

Omega3 masne kiseline polazišna su tvar za sintezu prostaglandina, tvari koje snizuju visok krvni tlak, povišenu razinu kolesterola i triglicerida, sprečavaju sljepljivanje krvnih pločica i stvaranje ugrušaka.

Klinička istraživanja pokazuju da se učinak na smanjenje triglicerida povećava povećanjem doze omega 3 iz ribljeg ulja, a najznačajniji pad zabilježen je kod unosa 2000 mg dnevno (EPA+DHA).

Time se smanjuje i rizik od začepljenja krvnih žila te nastanka srčanog infarkta.

U jednom istraživanju znanstvenici su ustanovili da čak 40% osoba koje boluju od srčanih bolesti imaju povišenu razinu LDL kolesterola.

Kronične upale

Dokazano je da omega masne kiseline smanjuju i ublažavaju kronične upalne procese. Upala je imunološki odgovor u borbi protiv infekcija i za popravak oštećenja u tijelu. Međutim, ponekad kada upala potraje duže vrijeme, čak i bez infekcija ili ozljeda koje su prisutne, to je onda kronična (dugotrajna) upala. Poznato je da je dugotrajna upala može pridonijeti gotovo svakoj kroničnoj bolesti, uključujući bolesti srca i rak.

Zdravlje očiju

DHA je dio stanične stijenke očne retine te ako je nema dovoljno, mogu se pojaviti problemi sa očima i vidom.

Makularna degeneracija, suhoća oka i glaukom su samo neke od bolesti čiji nastanak možete spriječiti povećanjem unosa omega masnih kiselina. U jednom istraživanju su znanstvenici ustanovili da osobe koje svakodnevno uzimaju riblje ulje imaju za 50% manji rizik od nastanka makularne degeneracije.

Jačanje imuniteta

Pravilan omjer između omege 3 i omege 6 nije važan samo za zdravo srce i žile, nego i za općenito tjelesno i psihičko zdravlje te imunitet.

Zglobovi i kosti

Brojna manja istraživanja dokazala su da omega masne kiseline iz ribljeg ulja smanjuju simptome reumatoidnog artritisa uključujući bolove u zglobovima i jutarnju ukočenost.
Osteoporoza i artritis su dva poremećaja koji utječu na lokomotorni sustav. Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline mogu poboljšati čvrstoću kostiju, povećavajući količinu kalcija u kostima. To bi trebalo dovesti do smanjenja rizika od osteoporoze.

Kronični umor

Osobe koje boluju od kroničnog umora vrlo često ne unose adekvatnu količinu omega masnih kiselina. Upalni procesi u tijelu uzrokuju smanjenje razine energije i povećanu potrebu za spavanjem. Za pravilno funkcioniranje organizma i stabilnu razinu energije potrebno je unositi odgovarajuću količinu masti, a omega 3 su definitivno najbolji izbor.

Depresija i anksioznost

Više je istraživanja pronašlo povezanost između depresije i niskog unosa omega-3 masne kiseline, stoga ona može biti pogodna kao dopuna u liječenju depresije, ako je prehrana uravnotežena kad se radi o masnim kiselinama.

Mentalne sposobnosti

Osobe koje boluju od manjka omega 3 masnih kiselina vrlo često imaju problema s pamćenjem, koncentracijom, učenjem i procesuiranjem novih informacija.

Brojna istraživanja pokazala su povezanost dostatnog unosa DHA i poboljšanja mentalnih sposobnosti i sposobnosti učenja djeteta. Tako je istraživanje u kojem su sudjelovali četverogodišnjaci, dokazalo proporcionalan odnos između unosa omega masnih kiselina tijekom trudnoće i kasnijih mentalnih sposobnosti djece. S druge strane, nedostatan unos povezuje se s poremećajima pažnje, koordinacije, disleksije, hiperaktivnosti te ponašanja. Općenito se pokazalo da djeca školske dobi koja unose dovoljno omega masnih kiselina postižu bolje rezultate u školi u odnosu na djecu koja ne uzimaju omega-3.

DHA se “taloži” u stanicama živčanog sustava što je iznimno važno u prenatalnom periodu, kao i u dojenačkoj dobi i djetinstvu, jer je jedan od ključnih čimbenika zdravog razvoja živčanog sustava. Ista ta značajka omege 3 može biti važna i u starijoj dobi protiv staračke demencije.

Melanomi

Poznato je da je svake godine sve više slučajeva melanoma – jednog od najpodmuklijih zloćudnih tumora uopće. No, već duže vrijeme znanstvenike zaokuplja jedno pitanje – kako to da se melanom pojavljuje sve više unatoč tomu što gotovo cijeli dan provedemo u zatvorenom prostoru i sve se manje izlažemo suncu dok je ovaj oblik raka bio gotovo nepoznat u prošlosti kada su ljudi po cijeli dan radili na užarenim poljima i čija bi se koža u starosti doslovno smežurala zbog cjeloživotnog izlaganja suncu?
Rezultati 10-godišnjeg australskog istraživanja iznenadili su mnoge – utvrđeno je da osobe koje se redovito sunčaju, ali jedu puno ribe imaju za 40% manju pojavu melanoma od ostale populacije.