Rhodiola Rosea protiv stresa i nervoze

Rhodiola rosea

Rhodiola rosea naraste 12-30 cm, sočnih je listova i žutih cvjetova, raširena na području arktičkog kruga u visokim planinama od Skandinavije do Azije. Najčešće ju nalazimo na visoravnima s pjeskovitim tlom iznad 3000 metara. Podzemni dio biljke čini debela rizoma (podzemni dio stabljike) i 0,2 cm debele žile korijena.

Za dodatke prehrani, lijekove i kozmetiku uglavnom se koristi rizoma, no korijen biljke sadrži nekoliko tvari s korisnim djelovanjem. Naziva se još i zlatni korijen ili planinska ruža, jer kada se odrežu, rizoma i korijenje mirišu poput ruže.

Rhodiola Rosea se stoljećima upotrebljava u tradicionalnoj medicini. Tibetanski liječnici su je smatrali esencijom vitalnosti, a koristili su je i kod visinske bolesti. Mongolski liječnici su je prepisivali protiv tuberkuloze, dok je u Kini korištena za pročišćavanje krvi i poticanje cirkulacije.

Kod azijskih naroda postoje pisani tragovi koji spominju korištenje korijena ove biljke za pripravu čaja te su smatrali da će onaj tko ga pije svakodnevno živjeti 100 godina.

Adaptogeni učinak znanstveno je i dokazan u prošlom stoljeću. Aktivni sastojci ove biljke blagotvorno djeluju na središnji živčani sustav pa prema tome i na sposobnost koncentracije, a mogu se povećati i psihički i fizički kapaciteti.

Može pomoći kod učenja, bavljenja sportom, može smanjiti psihički umor i poboljšati opće raspoloženje. Jača imunitet, ublažava stres i simptome izazvane stresnim načinom života.

Biljka Rhodiola rosea, glavni sastojak kapsula CaliVita Rhodiolina predmet je stalnih istraživanja u više zemalja. Eksperimenti na životinjama sveučilišta Camerino potvrdili su da primjena samo jedne doze ekstrakta ove biljke smanjuje akutni stres.

Prema nekim podacima preparati koje sadrže Rodiolu roseu mogu zaustaviti rast malignih tumora i stvaranje metastaza u jetri.

 

Adaptogen? To je nešto slično kao adapter?

Da zaista! Baš kao što električni uređaji (npr. lampe, računala, itd.) za svoj rad koriste adapter koji mjeri i daje potrebnu količinu struje, tako i tijelo koristi adaptogene biljke u točno onoj količini koja mu je potrebna. Niti više niti manje od toga!

Upravo zahvaljujući tom izvanrednom svojstvu ova biljka za razliku od lijekova ne izaziva ovisnost, nema poznatih nuspojava, blago djeluje na organizam i njeno djelovanje se ne smanjuje čak i kad se koristi duže vrijeme.

---

 

Kako stres može utjecati na naše zdravlje?

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću od kada se ta povezanost počela i istraživati.
Danas je opće poznato, a i znanstveno dokazano da stresan način života može imati utjecaj na pojavnost srčano-žilnih bolesti, imunološke poremećaje u smislu veće pojavnosti infekcija, upalnih i autoimunih bolesti, alergije te malignih bolesti, a znatno utječe na ubrzavanje starenja i smanjenje trajanja života. Prema istraživanju Europske Unije, za vrijeme provedeno na bolovanju u čak 50-60% slučajeva odgovoran je upravo stres, a za liječenje posljedica stresa izdvaja se 20 milijardi eura godišnje sa stalnom tenzijom povećanja!

Jeste li znali?
Žene koje su na radnom mjestu izložene stresu imaju veće izglede za obolijevanje od raka dojke, pokazalo je istraživanje provedeno u Švedskoj. Prateći zdravlje 36.000 ispitanica u dobi od 30 do 50 godina u 14-godišnjem razdoblju istraživači su utvrdili da žene na zahtjevnijim radnim mjestima imaju oko 30 posto veći rizik da će oboljeti od ovog oblika karcinoma. Nije precizno utvrđeno na koji način stres povećava rizik, no znanstvenici vjeruju da se radi o štetnom utjecaju povišene razine hormona estrogena.

 

Ipak, stres nam je potreban. Kako je to moguće?

Prema obrascu profesora Selye, kanadskog liječnika i kemičara, koji je stekao svjetsku slavu svojim istraživanjem stresa, stres možemo podijeliti na dvije vrste: eustres i distres.
Eustres, tzv. “dobar stres” javlja se u situacijama koje se mogu riješiti; jača nas, stimulira te postajemo produktivniji.

Distres (negativan stres) uzrokuje frustraciju, bespomoćnost, razočarenje i umor. Potpuni nedostatak stresa rezultira iznemoglošću ili apatijom, dok kontonuirani stres može uzrokovati bolesti.

 

Jesmo li u stanju prepoznati stresne situacije?

U teškim situacijama svatko reagira drugačije tako da i fizičke, psihičke i promjene u ponašanju mogu biti sasvim različite. U neočekivanoj situaciji istovremeno se mogu pojaviti drhtavica, znojenje, povišeni puls, nedostatak zraka, napetost u mišićima, glavobolja, panika ili ljutnja.

Kontinuirani, negativni stres može djelovati na naše zdravlje. Može izazvati tjeskobu, depresiju, probavne poremećaje, povišen krvni pritisak, poremećaj sna, čak i srčane probleme, može utjecati na menstrualni ciklus i na plodnost. Iako različita istraživanja ističu različite skupine kao najugroženije, izgleda da je stres sveprisutan od dječje pa do starije dobi.

 

Kako se riješiti štetnog utjecaja stresa? Postoji li rješenje?

S obzirom da se simptomi razlikuju od osobe do osobe, ne može postojati samo jedno, univerzalno rješenje za sve. U svakom slućaju, pomoći može yoga, tai chi, meditacija ili bilo kakav sport ili antistresni trening.

Nekome pomaže biljni čaj ili aromaterapija, drugima pak već i sam boravak na zraku. Uz ublažavanje i izbjegavanje stresnih situacija, pravilna prehrana također može pomoći da se lakše nosimo sa stresom.

Protiv kroničnog umora, stresa, nervoze, za smirenje živaca i opuštanje može pomoći i uzimanje magnezija, vitamina B ili biljaka kao što je Rhodiola rosea.